Policija New Orleansa tajno je koristila prepoznavanje lica za nadzor ulica dvije godine

Tijekom dvije godine, policija u New Orleansu tajno je koristila kamere za prepoznavanje lica uživo kako bi u stvarnom vremenu pratila osumnjičene, u onome što se čini kao prvi takav program u nekom većem američkom gradu.

Istraga koju je provela The Washington Post otkrila je da je sustav nadzora, koji je izveden uz pomoć privatne neprofitne organizacije pod nazivom Project NOLA, izvodio javne preglede ulica i slao mobilne upozorenja policajcima o potencijalnim podudarnostima.

Sustav je funkcionirao bez javnog znanja i prekršio je gradsku uredbu iz 2022. godine koja ograničava prepoznavanje lica na istrage nasilnih zločina, ne uključujući opću nadzornu aktivnost.

“Ovo je noćna mora sa tehnologijom prepoznavanja lica o kojoj smo se zabrinuli”, rekao je Nathan Freed Wessler iz ACLU-a, kako je izvijestio The Post. “Ovo je vlada koja si daje moć da prati bilo koga – uostalom, svakoga – dok obavljamo svoje svakodnevice šetajući po javnim mjestima”, dodao je.

Post izvještava da je program od početka 2023. godine doveo do uhićenja najmanje 34 pojedinaca, uključujući ljude optužene za nenasilne prekršaje. Često policajci nisu spominjali uporabu prepoznavanja lica u izvješćima, a niti jedan od slučajeva nije se pojavio u obveznim izvješćima odjela gradskom vijeću.

Načelnica policije Anne Kirkpatrick obustavila je program u travnju nakon što je kapetan izrazio pravne zabrinutosti. “Radit ćemo ono što propis kaže […] i ako otkrijemo da smo izvan tih stvari, zaustavit ćemo to, ispraviti i vratiti se unutar granica propisa,” rekla je, kako je izvijestio Post.

Grad trenutno pregledava kako se tehnologija koristila i raspravlja o ažuriranjima odredbe. Kirkpatrick podržava zakonitu implementaciju tehnologije prepoznavanja lica kada djeluje transparentno.

“Možete li imati tehnologiju bez kršenja i nadziranja?” pitala je, prenosi The Post. “Da, možete. I to je ono što zagovaramo.”

Ne postoje federalna pravila koja reguliraju upotrebu prepoznavanja lica od strane lokalne policije. No, kritičari upozoravaju da tehnologija može dovesti do neopravdanih uhićenja i kršenja građanskih prava, posebno kada se koristi tajno.

Ovaj neuspjeh u otkrivanju upotrebe prepoznavanja lica tijekom uhićenja stvara velike probleme u pogledu pravičnosti i transparentnosti diljem Sjedinjenih Država.

Ranija istraga otkrila je više od 1.000 kaznenih predmeta u 15 država u kojima policija nije otkrila da je korištena tehnologija prepoznavanja lica.

Policijske uprave obično su izbjegavale otkrivati upotrebu softvera pripisujući prikupljanje dokaza drugim istražnim metodama ili svjedočenjima očevica. Nedostatak transparentnosti sprječava okrivljenike da ospore potencijalno netočne dokaze jer su se sustavi za prepoznavanje lica pokazali diskriminirajućima prema osobama obojene kože, ženama i starijim osobama.

Sličan slučaj u Detroitu privukao je nacionalnu pozornost nakon što je Robert Williams pogrešno uhićen 2020. godine zbog pogrešne prepoznavanja lica. Njegova je tužba dovela do novih policijskih pravila koja zahtijevaju neovisne dokaze izvan algoritamskih podudaranja. Reforme imaju za cilj spriječiti pogrešna uhićenja i riješiti se rasne pristranosti u AI sustavima.