Mišljenje: Jesu li humanoidni roboti naši prijatelji ili neprijatelji? Trenutačni utjecaj, izazovi i razvoj

Kao mlada djevojka u 90-ima, sjećam se kako sam gledala The Jetsons na televiziji i vidjela tu futurističku svemirsku sličnu scenu kao nemoguć scenarij. Međutim, kako vrijeme prolazi, taj stari crtić, koji je producirao Hanna-Barbera 1962, postaje realniji i vrijedniji nego što smo ikada mogli zamisliti.

The Jetsons predvidjeli su video pozive dugo prije nego što su postojali Zoom i Facetime, velike ravnine kada su televizori bili glomazni i teški i nisu bili veći od 20 inča, a pomoćnica u kući, slavna Rosie, postala je san mnogih ljudi do danas.

Prije samo nekoliko dana, Peking je bio domaćin jednog od najvažnijih događaja u robotici, Svjetske konferencije o robotima 2024 na kojoj su predstavljena 27 humanoidnih robota. Uskoro ćemo se na popularne robotske usisavače u obliku diska osvrtati kao što se danas osvrćemo na kratkotrajne LaserDiscove. Za samo par godina, mogli bismo imati humanoida koji će koristiti naš obični usisavač.

Tesla je predstavila svog Optimus robota, snažnu humanoidnu mašinu koja prilično dobro preklapa odjeću. Ostale popularne demonstracije na događaju prikazuju finu motoriku ovih robota, na primjer, kroz kuhanje ili posluživanje pića. To nisu jedine mogućnosti, mnogi od ovih robota već rade. BMW koristi modele OpenAI’s Figure 02 za montažu dijelova u jednoj od svojih tvornica, a Tesla već radi na proizvodnji još više Optimus modela za rad u svojim i drugim tvornicama.

Impresivno. No, brojna pitanja mi padaju na pamet kada razmišljam o trenutnim i budućim razvojima. Hoće li ti proizvodi biti dostupni svima, baš kao što su Jetsoni mogli iznajmiti jeftinu robotsku služavku? Hoće li preuzeti naše poslove? Hoće li biti poslušni i ljubazni poput Rosie? Druga pitanja možda nisu bila na toj seriji. Mogu li otvoreni izvorni modeli demokratizirati ovu tehnologiju? Kako društvo plovi brzo evoluirajućim svijetom robotike?

Humanoidni roboti se brže razvijaju u 2024. godini

Chatbotovi pokretani velikim jezičnim modelima i umjetnom inteligencijom već izvršavaju zadatke i zamjenjuju ljude u mnogim ulogama u tvrtkama poput Ikeje ili Klarna koje su javno priznale da koriste chatbotove za zamjenu radnika u korisničkoj službi.

Međutim, u usporedbi s chatbotovima u računalnom softveru, još uvijek se čini daleko – i drugačije – da stvarno vidimo ove ljudolike strukture kako djeluju na našim radnim mjestima. I, na mjestima gdje jesu, kako smo vidjeli na videima, ne mogu se kretati brzo kao mi i ne izgledaju toliko stvarno ili prijeteće – još.

Iako su mnogi kritizirali koliko je smiješan način na koji se ti humanoidni roboti kreću, trebali bismo priznati barem dvije stvari: prvo, prilično je impresivno što uopće mogu stajati na oba stopala i kretati se, a drugo, postaju sve pametniji.

Zahvaljujući nedavnim razvojima u umjetnoj inteligenciji, istraživači su uspjeli prenijeti naprednije algoritme na svoje robote, i oni su sada pametniji nego ikad.

Ove godine, Google DeepMind otključao je novu razinu u robotici. Izgradili su robota za stolni tenis – prekretnicu kojoj su istraživači težili od 1980. godine – koji može igrati s amaterskim vještinama srednjeg ranga. Revolucionarno. Također su spomenuli da ovaj robot može učiti iz svojih pogrešaka i poboljšati svoje performanse.

Spori tempo koji još uvijek vidimo u ovim ljudskim strojevima brzo se poboljšava. Taj robot za stolni tenis i tvrtke poput Boston Dynamics pokazali su da se ovi strojevi počinju kretati brže. Atlas, fascinantni humanoidni robot tvrtke Boston Dynamics može raditi salto unatrag, a novi model sigurno može raditi sklekove bolje od mene.

Možda ćemo ih za nekoliko godina vidjeti u našim uredima kako pišu najdosadnije izvještaje i prezentacije, na ulicama kako skrbe za naš otpad, ili kod kuće kako održavaju naše domove urednima i pripremaju naša omiljena jela. U najboljem slučaju, naravno.

Jesu li humanoidni roboti dobri?

Svi mi koji smo gledali barem nekoliko znanstveno-fantastičnih filmova bojimo se istih stvari: ovaj ljudoliki stroj koji preuzima kontrolu nad nama ili se koristi kao oružje. Što ako nas zamijene u više od samo radnog mjesta? Je li čovječanstvo u opasnosti? Možemo li stvoriti zakone da to spriječimo? Možda je novi kalifornijski zakon o sigurnosti AI korak bliže pružanju dobrog regulacijskog okvira. Možda nije.

“AI je poput kuhinjskog noža, koji se može koristiti za dobre stvari, poput rezanja luka, i loše stvari, poput ubadanja osobe,” rekao je istraživač AI Sebastian Thrun kao argument za objašnjenje zašto novi zakon ne bi trebao biti usmjeren na poduzeća umjesto na ljude. “Ne bismo trebali pokušati staviti prekidač na kuhinjski nož. Trebali bismo pokušati spriječiti ljude da ga zloupotrebljavaju.”

Gledajući ove robote kako peru rublje i igraju stolni tenis, počinjemo ih doživljavati privlačnima i prijateljskima poput Rosie. Ali koliko zapravo znamo što se događa iza kulisa? Na trenutak razmislimo o ovome: isti odjel koji je izgradio robota za stolni tenis ima više zaposlenika zabrinutih zbog vojnih ugovora. Samo oni unutar tih velikih tvrtki ograničeni NDA-ima mogu ispričati.

Hoće li humanoidi služiti samo bogatima?

Humanoidni roboti vrlo su skupi, a visoke cijene glavni su izazovi ove tehnologije. Prema investicijskoj i bankarskoj tvrtki Goldman Sachs, trošak proizvodnje humanoidnog robota trenutno se kreće između 30.000 i 150.000 dolara, a to je poboljšanje jer je u prethodnim godinama bilo skuplje.

Elon Musk radi na “pristupačnom” Optimusu koji bi mogao koštati manje od 20.000 dolara u bliskoj budućnosti. A druge tvrtke poput Wisson Technology već su otkrile načine kako smanjiti troškove svojih fleksibilnih ruku za humanoide robote ove godine.

Glavna razlika u pristupačnosti ove tehnologije trenutno je prilično očita: ne može si je svatko priuštiti. Samo velike tehnološke tvrtke i uspješni startupi čini se da imaju investitore i resurse za stvaranje ili kupnju tehnologije za izgradnju i korištenje ovih robota.

Dakle, zar ne postaju snažne tvrtke još snažnije? Tada je oslobađanje izvornog koda kako bi bio dostupan svima krhka, ali važna strategija za postizanje te ravnoteže.

Postoji slaba svjetlost na kraju tunela jer postoje tvrtke koje rade na tome da ovu tehnologiju učine dostupnijom. Novi open-source projekt tvrtke Hugging Face, LeRobot, ima za cilj učiniti robotiku dostupnom svima: omogućava ljudima iz cijelog svijeta da kod kuće izrade vlastitog robota s dva ruke pogonjenog AI-om za otprilike 300 dolara. Možda to nije cijeli humanoidni robot, ali s pravim alatima i dijelovima i prateći tutorijale tvrtke na YouTubeu, svatko bi mogao izgraditi jednog – barem dio – kod kuće.

Možemo li im vjerovati?

Humanoidni roboti postaju brži i pametniji u 2024., ali, za sada, ne zamjenjuju ljude, barem ne kao što to već čine chatbotovi. Međutim, teško je predvidjeti kako će se to razvijati u narednim godinama budući da nemamo pristup tehnologiji.

Dok Boston Dynamics, Tesla, i ostali proizvođači humanoidnih robota obećavaju izgradnju strojeva “sposobnih za obavljanje zadataka koji su nesigurni, ponavljajući se ili dosadni” – opis Teslinog Optimusa na X – i za smanjenje rizika u određenim zadacima kod kuće i na poslu, možda će biti potrebno poduzeti više akcija i novi zakon o sigurnosti AI možda neće biti dovoljan.

Što ako, kao što je Thrun rekao, treba uvesti više propisa prema ljudima – i tvrtkama, jer mislim da se propisi za ove snažne tvrtke ne bi smjeli zanemariti? Možda pravo pitanje nije jesu li humanoidni roboti prijatelji ili neprijatelji, već jesu li graditelji humanoidnih robota prijatelji ili neprijatelji.