Ljudi koji doomscrollaju često više vjeruju u lažne vijesti

Ako često završite kako beskrajno skrolate, možda ste skloniji povjerovati u pogrešne informacije.

Ljudi koji kompulzivno koriste društvene medije znatno su skloniji vjerovati, angažirati se i širiti lažne vijesti, prema novom istraživanju.

Istraživanje je uključivalo 189 mladih odraslih osoba kojima su prikazane mješavine stvarnih i lažnih vijesti oblikovanih kao objave na društvenim mrežama. Sudionici su ocjenjivali koliko su svaku priču smatrali vjerodostojnom i označili koliko su vjerojatno bili da će se angažirati s objavom klikom, lajkanjem, komentiranjem ili dijeljenjem.

Istraživanje je 189 mladih odraslih osoba predstavilo s objema stvarnim i lažnim vijestima, oblikovanim kao objave na društvenim mrežama. Sudionici su ocjenjivali vjerodostojnost svake priče uz svoju volju za interakcijom s objavom klikom, lajkanjem, komentiranjem ili dijeljenjem.

Istraživanja su pokazala da pojedinci koji pokazuju problematičnu upotrebu društvenih medija – definiranu kao pretjerane i kompulzivne radnje koje ometaju svakodnevni život – pokazuju povećanu sklonost vjerovanju lažnim vijestima.

Ti su sudionici također bili skloniji interakciji s lažnim vijestima. Općenito, osobe s intenzivnim navikama korištenja društvenih medija bile su aktivnije u interakciji sa svim vrstama sadržaja vijesti, bez obzira na njihovu točnost.

Problematska upotreba društvenih mreža odnosi se na ponašanja slična ovisnosti vezana uz društvene mreže. Osobe koje su pogođene često se osjećaju tjeskobno ili nemirno kada ne mogu pristupiti svojim računima. Štoviše, pokazuju sklonost prekomjernom korištenju društvenih mreža unatoč štetnim učincima na njihovu dobrobit.

Istraživači tvrde da su ovi nalazi posebno zabrinjavajući u doba kada se lažne vijesti brzo šire internetom, utječući na sve, od javnog zdravstva do demokratskih procesa.

Istraživanje zagovara poboljšanje treninga digitalne pismenosti kako bi korisnici mogli detektirati lažne informacije. Istraživači predlažu da društvene mreže trebaju implementirati sustave identifikacije za detekciju ranjivih korisnika i potom ograničiti njihov pristup dezinformacijama.

Osim toga, istraživači savjetuju da bi mentalni zdravstveni profesionalci trebali od ovisnosti o društvenim mrežama napraviti prioritet u svojim strategijama liječenja.

No ipak, takav potez izgleda malo vjerojatan, s obzirom da društvene mreže ekonomski napreduju maksimiziranjem korisničke interakcije, a lažne vijesti često potiču najveću angažiranost.

Iako se studija usredotočila na studente i ne može se generalizirati na sve dobne skupine, ističe snažnu vezu između kompulzivnog ponašanja na društvenim mrežama i vjerovanja u lažne vijesti. Međutim, ne potvrđuje uzročno-posljedičnu vezu.

Stručnjaci preporučuju redovite pauze od društvenih medija i provjeru izvora prije njihovog dijeljenja. Ljudi koji provode sate bezumno pregledavajući društvene medije dok reagiraju na dramatične naslove, obično postaju osjetljiviji na prihvaćanje lažnih informacija.