Internet i umjetna inteligencija stvarno štete memoriji? Znanstvenici daju svoje mišljenje

Nedavno izvješće koje je objavio Nature istražuje utjecaj digitalne tehnologije i AI na ljudsku memoriju, izazivajući strahove da internet erodira kognitivne sposobnosti.

Iako pretraživači, GPS i alati vođeni umjetnom inteligencijom oblikuju način na koji ljudi uče i pamte, istraživači tvrde da su sveobuhvatne tvrdnje o padu memorije pretjerane.

Časopis Nature izvještava kako je psiholog Adrian Ward sa Sveučilišta u Texasu u Austinu na vlastitoj koži iskusio koliko je postao ovisan o digitalnoj navigaciji. Nakon kvara koji ga je ostavio bez Apple Maps, našao se izgubljen u dijelovima Austina s kojima je bio upoznat. “Samo instinktivno uključim kartu i slijedim njezine upute,” rekao je.

Ova ovisnost o tehnologiji dovela je do zabrinutosti zbog ‘digitalne amnezije’, termina koji je skovao softverski poduzeće za opisivanje zaboravljanja informacija jer su pohranjene na uređaju. Sveučilište Oxford čak je ‘brain rot’ – termin za mentalni pad zbog konzumiranja trivijalnog online sadržaja – imenovalo svojom riječju godine 2024.

Međutim, studije prikazuju nijansiranu sliku. Neka istraživanja sugeriraju da tehnologija mijenja zadatke povezane s pamćenjem: na primjer, korisnici GPS-a manje efikasno pamte rute. Nature izvještava da je Wardova vlastita studija otkrila da pretraživanje informacija putem Googlea povećava ljudski osjećaj znanja.

No, stručnjakinja za pamćenje Elizabeth Marsh sa Sveučilišta Duke odbacuje ekstremne tvrdnje, nazivajući ih “pretjerivanjima”, kako izvještava Nature.

S obzirom na to da je AI sada integriran u pretraživače, njegov utjecaj na memoriju mogao bi biti dubok. Marsh napominje: “Ova cijela stvar s ChatGPT-om je nova razina tehnologije koja je stvarno različita od jednostavnog unošenja u Google pretraživač, ‘Koji je glavni grad Madagaskara?’,” kako je izvijestio Nature.

Zabrinutosti uključuju poticanje kognitivne lijenosti od strane AI-a ili čak implantiranje lažnih sjećanja. Digitalni avatari preminulih osoba—takozvani ‘mrtvi botovi’—također bi mogli preoblikovati osobna sjećanja. “To je nekako ponovno sastavljanje prošlosti koju nikada nismo doživjeli,” kaže Andrew Hoskins sa Sveučilišta u Edinburghu, kako je izvijestio Nature.

Ideja da internet slabi memoriju stekla je na popularnosti nakon studije iz 2011. godine koju je provela psihologinja Sveučilišta Columbia, Betsy Sparrow. Sudionici u njenim eksperimentima vjerojatnije su zapamtili gdje su pohranili činjenice na internetu nego same činjenice, fenomen koji je nazvan ‘Google efekt’, kako je izvijestio Nature.

Ipak, kasniji pokušaji repliciranja dali su miješane rezultate, potaknuvši raspravu o zaključcima studije.

Ward ovo vidi kao dio ‘kognitivnog rasterećenja’, u kojem ljudi delegiraju zadatke memorije na vanjske pomagače. To može biti korisno, oslobađajući kognitivne resurse. No, sažeci generirani AI-em u rezultatima pretrage mogu navesti korisnike da miješaju online znanje sa svojim vlastitim, stvarajući pogrešno samopouzdanje, kaže Nature.

Iako studije potvrđuju da tehnologija utječe na memoriju za specifične zadatke, Daniel Schacter s Harvarda tvrdi: “Postoji vrlo malo dokaza da ove tehnologije uzrokuju širi pad memorije”, kako izvještava Nature.

Umjesto toga, istraživači sugeriraju da rastući prekomjerni informacijski opterećenje – i prirodno starenje – mogu više pridonijeti problemima s memorijom nego sam internet.