Porast upotrebe AI na radnim mjestima donosi i povećane rizike za privatnost

Novo međunarodno istraživanje otkriva raširenu upotrebu AI-a na radnim mjestima, pri čemu gotovo polovica zaposlenika zloupotrebljava alate poput ChatGPT-a, često rizikujući izlaganje podataka.

Novo istraživanje, o kojem je izvijestio The Conversation, otkrilo je da, iako većina radnika prihvaća AI alate poput ChatGPT-a kako bi poboljšali svoje performanse, mnogi ih također koriste na rizične načine, često bez znanja svojih poslodavaca.

Istraživanje koje su proveli Melbourne Business School u suradnji s KPMG podrškom prikupilo je podatke od 32,000 radnika raspršenih po 47 zemalja. Anketa je otkrila da 58% zaposlenika koristi AI alate u svojim radnim aktivnostima, a većina radnika izvijestila je o poboljšanoj učinkovitosti i inovativnosti te boljoj kvaliteti rada.

No, 47% ih je priznalo zloupotrebu AI, uključujući postavljanje osjetljivih podataka na javne alate ili zaobilaženje pravila tvrtke. Čak ih je više (63%) vidjelo kako njihovi kolege čine isto, kako je izvijestio The Conversation.

Još je zabrinjavajuće koliko se raširila “sjenovita AI”, kada zaposlenici tajno koriste AI alate ili prikazuju njihove rezultate kao svoj vlastiti rad. Šezdeset i jedan posto njih je reklo da ne otkrivaju kada koriste AI, dok je 55% prezentiralo sadržaj generiran AI-om kao osobni rad.

Ova tajnovitost možda i nije iznenađujuća s obzirom na rastući pritisak koji radnici osjećaju da se čine nezamjenjivima na tržištu rada dominiranom AI-om. U kompanijama poput Shopifyja, usvajanje AI-a ne samo da je potaknuto, već je i obavezno. Izvršni direktor Tobi Lütke nedavno je rekao zaposlenicima da prije nego što zatraže dodatno osoblje ili resurse, moraju dokazati da AI ne može prvo obaviti taj posao.

Naglasio je da je sada učinkovita upotreba AI-a osnovno očekivanje, a da će se u ocjenama izvedbe procjenjivati koliko dobro zaposlenici integriraju AI alate u svoje radne procese. Radnici koji se oslanjaju na automatizaciju, napomenuo je, obavljaju “100 puta više posla.”

Iako ovakav pristup potiče produktivnost, također potiče i tiho natjecanje. Priznavanje ovisnosti o generativnom AI-u moglo bi se percipirati kao činjenje vlastite uloge zamjenjivom.

Ova briga odjekuje globalno: nedavno izvješće UNCTAD-a upozorilo je da bi AI mogao utjecati na do 40% radnih mjesta širom svijeta. Istaknulo je sposobnost AI-a da obavlja kognitivne zadatke tradicionalno rezervirane za ljude, podižući spektar gubitka posla i ekonomske nejednakosti.

U takvom okruženju, mnogi radnici mogu odlučiti sakriti svoju upotrebu AI-a kako bi zadržali osjećaj kontrole, kreativnosti ili sigurnosti posla, čak i ako to znači kršenje normi transparentnosti ili politika radnog mjesta.

The Conversation izvještava da je samozadovoljnost još jedan problem u pregledanoj studiji, gdje 66% ispitanika kaže da su se oslanjali na rezultate AI-a bez njihove procjene, što dovodi do pogrešaka i, u nekim slučajevima, ozbiljnih posljedica poput kršenja privatnosti ili financijskog gubitka.

Istraživači su naglasili potrebu za hitnim reformama, budući da su primijetili da je samo 47% radnika dobilo bilo kakvu obuku za AI. Autori se zalažu za jaču upravu, obaveznu obuku i radnu kulturu koja podržava transparentnost.

Ipak, s obzirom na to da se očekuje da će do 2030. godine 39% trenutnih vještina zahtijevati ponovno usavršavanje, neki radnici mogu ostati tihi. Kako automatizacija transformira poslove, zaposlenici bi mogli skrivati korištenje AI-a kako bi izbjegli dojam da su zamjenjivi.